Izložba – Staklene svjetiljke kroz vrijeme

Izložba Staklene svjetiljke kroz vrijeme
Staklene svjetiljke u Hrvatskoj od 1.do 19. stoljeća
22.11.2018. – 21.1.2019.

STAKLENE SVJETILJKE KROZ VRIJEME
Staklene svjetiljke u Hrvatskoj od 1. do 19. stoljeća

Izložba Staklene svjetiljke kroz vrijeme obuhvaća pregled tipološki vrlo raznolikih svjetiljki koje su u širokom vremenskom rasponu od 1. do 19. stoljeća bile u opticaju na području Hrvatske, najčešće u svakodnevnoj funkciji osvijetljavanja sakralnih ili profanih, javnih ili privatnih prostora.
Odabrana tema rasvjete, svjetlosti, odnosno rasvjetnih tijela uvijek je atraktivna, a moglo bi se reći i povoljna za prezentaciju u formi izložbe. Pruža raznolike mogućnosti popratnih likovnih interpretacija i rekonstrukcija kojima je ovom prilikom pridana posebna važnost. Osim izloženih originalnih povijesnih primjeraka svjetiljki, počevši od rijetkih sačuvanih antičkih lucerni do uljanica 19. stoljeća s prepoznatljivim globularnim recipijentom za ulje, izložba obuhvaća staklene replike nekolicine najzastupljenijih formi srednjovjekovnih i novovjekovnih svjetiljki, te vrlo zanimljive rekonstrukcije prototipnih povijesnih formi suvremenih lustera. Izložba ukupno sadrži 103 primjeraka staklenih svjetiljki, cjelovitih, fragmentiranih, rekonstruiranih, koje se do sada definitivno nisu našle na okupu, u isto vrijeme i na istom mjestu.
Posebna vrijednost izložbe leži u činjenici da je za potrebe njezine realizacije ostvarena suradnja sa čak 10 muzejskih ustanova u Hrvatskoj koje su ustupile materijal iz vlastita fundusa: Arheološki muzej u Splitu, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Dubrovački muzeji – Pomorski muzej u Dubrovniku, Gradski muzej u Šibeniku, Muzej grada Umaga/Museo civico di Umago, Gradski muzej Požege, Muzej Đakovštine u Đakovu, Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu, Muzej Slavonije Osijek te Arheološki muzej Osijek. Dio građe ustupio je i gospodin Srećko Tolja (Zbirka Srećko Tolja), te Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Znatan dio izloženog materijala potječe i iz fundusa muzeja organizatora izložbe – Muzeja antičkog stakla u Zadru.